Posts

squid cache

 Konfigurisanje veličine keša (cache) u Squid proxy serveru uključuje postavljanje parametara kao što su cache_dir, cache_mem, i maximum_object_size kako bi se upravljalo prostorom na disku i RAM-u koji će se koristiti za keširanje web sadržaja. Evo koraka za konfigurisanje veličine keša u Squid proxy serveru: Konfigurisanje cache_dir za diskovni keš : Koristite cache_dir opciju kako biste postavili lokaciju i parametre za fizičko skladištenje keširanih objekata na disku. Ovaj korak omogućava Squid-u da čuva keširane resurse na disku. Primer konfiguracije za cache_dir: cache_dir aufs /putanja/do/keša 10000 16 256 /putanja/do/keša je putanja na disku gde će keširani sadržaji biti smešteni. 10000 je ukupan dostupan prostor u megabajtima za keširanje. 16 je broj poddirektorijuma za keširanje (ovisno o tipu keš sistema). 256 je maksimalna veličina objekta u kilobajtima. Konfigurisanje cache_mem za keširanje u RAM-u: Koristite cache_mem opciju kako biste postavili koliko RAM-a Squid može ko

squid refresh_pattern

refresh_pattern je ključna komponenta u konfiguraciji Squid proxy servera koja se koristi za upravljanje vremenom zadržavanja (cache) web resursa i načinom na koji se osvježavaju, tj. obnavljaju. Pomoću refresh_pattern možete kontrolisati koliko dugo će Squid čuvati kopije web stranica i kako će ih ažurirati ili osvježiti iz izvornog izvora (web servera). Sintaksa refresh_pattern je obično sledeća: refresh_pattern REGEX min percent max [options] Evo šta ovi parametri znače: REGEX: Ovo je regularni izraz (regular expression) koji se koristi za određivanje koje URL-ove ili resurse treba tretirati određenim vremenom osvježavanja. Na primjer, možete koristiti \.jpg$ kako biste odredili sve slike u JPG formatu. min: Minimalno vreme (u minutima) koje Squid čuva kopiju resursa u kešu pre nego što se osvježi. percent: Ovaj parametar određuje koliko će vremena od minimalnog vremena osvježenja (min) biti dodato kako bi se dobilo vreme osvježenja. Na primer, ako postavite percent na 50, to znači

Squid proxy

Squid forward all requests to another proxy cache_peer  ipofparentproxy  parent <port> 0 no-query default #cache_peer_access ipofparentproxy allow !localnet acl all src 0.0.0.0/0.0.0.0 http_access allow all #never_direct deny noanotherproxyservers never_direct allow all #dns_nameservers ipofdnsa, ipofdnsb Parameters never_direct allow all   By default squid always contacts the origin server to satisfy https requests squid daemon know about a parent cache and squid can not connect directly to origin servers   cache_peer_access peername allow|deny [!] ACLname The cache_peer_access rules determine which requests Squid will forward to a particular neighbor. If a particular request is denied by a cache_peer_access list, Squid doesn’t forward the request to that neighbor.  cache_peer_domain peer-cache.otherdomain.example !.mydomain.example This tag is used to communicate with different caches depending on the domain that the request is destined for. To ensure that you don't query

Sinhrona replikacija

 Sinhrona replikacija je proces automatskog kopiranja podataka u realnom vremenu sa primarne lokacije na sekundarnu lokaciju. To znači da se promene koje se dese na primarnoj lokaciji automatski prenose na sekundarnu lokaciju, što rezultira u tome da su podaci na obe lokacije uvek identični i ažurni. Sinhrona replikacija se najčešće koristi u sistemima za upravljanje bazama podataka i sistemima za upravljanje pohranom podataka koji zahtevaju visok nivo raspoloživosti podataka i minimalno vreme zastoja u slučaju neplaniranih događaja. Na primer, u slučaju da se dogodi kvar na primarnoj lokaciji, sinhrona replikacija omogućava da se sekundarna lokacija odmah aktivira i preuzme rad bez gubitka podataka. Prednosti sinhronog replikacije su što omogućava visok nivo raspoloživosti podataka, minimizuje rizik od gubitka podataka, i smanjuje vreme neaktivnosti sistema u slučaju neplaniranih događaja. Međutim, sinhrona replikacija može imati uticaj na performanse sistema, jer svaka promena koja s

Asinhrona replikacija

 Asinhrona replikacija je vrsta replikacije podataka u kojoj se podaci kopiraju na drugu lokaciju u nekom vremenskom intervalu. To znači da se podaci ne prenose u realnom vremenu, već se šalju u određenim intervalima, što može dovesti do toga da kopija podataka na drugoj lokaciji nije u potpunosti ažurna. Asinhrona replikacija se često koristi u sistemima za upravljanje bazama podataka i sistemima za upravljanje pohranom podataka, jer je efikasan način da se obezbedi visok stepen raspoloživosti podataka sa relativno malim uticajem na performanse sistema. Međutim, postoje neka ograničenja u korišćenju asinhrone replikacije, uključujući: Mogućnost gubitka podataka u slučaju neplaniranih događaja koji se dogode pre slanja podataka na drugu lokaciju. Mogućnost da podaci na primarnoj lokaciji ne budu u potpunosti sinhronizovani sa kopijom na drugoj lokaciji. Potreba za dodatnim mehanizmima zaštite podataka, kao što su backup i druge strategije za zaštitu podataka. Zbog ovih ograničenja, asi

Repliciranje podataka

 Repliciranje podataka je proces stvaranja i održavanja identičnih kopija podataka na dva ili više različitih fizičkih lokacija. Ovaj proces se obično koristi za poboljšanje raspoloživosti podataka i smanjenje rizika od gubitka podataka u slučaju kvara sistema ili drugih neplaniranih događaja. Postoje različite vrste replikacije podataka, uključujući: Lokalna replikacija - replikacija podataka unutar istog data centra, što omogućava brz pristup podacima i smanjuje vreme oporavka u slučaju neplaniranih događaja. Udvostručenje - replikacija podataka na drugi geografski udaljeni data centar, što omogućava visok nivo raspoloživosti podataka u slučaju prirodnih katastrofa, kvarova mreže i drugih sličnih događaja. Repliciranje na nivou bloka - replikacija podataka na nivou bloka, što omogućava brzu sinhronizaciju podataka i smanjenje vremena oporavka. Repliciranje na nivou datoteka - replikacija podataka na nivou datoteka, što omogućava fleksibilnost u izboru podataka koji će biti replikovan

Continuous Data Protection

 Continuous Data Protection (CDP) je tehnologija zaštite podataka koja omogućava neprekidno snimanje i arhiviranje podataka u realnom vremenu. Umesto tradicionalnog periodičnog backup-a koji se obično izvodi jednom dnevno ili nedeljno, CDP konstantno snima promene podataka i omogućava obnovu podataka u bilo kom trenutku. CDP tehnologija obično koristi specijalizovani softver ili hardver za praćenje i beleženje promena podataka na sistemu. Ove promene se zapisuju u CDP sistem, koji se može nalaziti na lokalnom serveru, u oblaku ili na nekom drugom mestu, u zavisnosti od potreba korisnika. CDP sistem omogućava vraćanje podataka u bilo kojem trenutku u prošlosti, što može biti od koristi u slučaju otkrivanja problema sa podacima. Prednosti CDP-a su brza obnova podataka i mogućnost povratka podataka u bilo kojem trenutku u prošlosti. Ovo je korisno u situacijama kada je potrebno povratiti podatke na specifičnom trenutku, na primer, ako je došlo do greške u sistemu ili do hakerskog napada.